Porez na kapitalnu dobit

Porez na kapitalne dobitke

Porez na kapitalne dobitke

Oporezivanje kapitalnih dobitaka velika je nepoznanica za većinu ulagača u Republici Hrvatskoj, a primjena samog zakona je pred vratima (od 01.01.2016. godine). U ovom postu pokušat ću objasniti određene pojmove vezane uz oporezivanje kapitalnih dobitaka kao i posljedice koje će uvođenje poreza na kapitalnu dobit imati na trgovanje financijskim instrumentima, kupnju invest. zlata i prinose ostvarene forex trgovanjem.

Kapitalni dobitak je zarada koju ulagatelj ostvari otuđenjem financijske imovine. Prodaja ili drugi oblik otuđenja financijske imovine (darovanje, nasljeđivaje …) odnosi se na prodaju vrijednosnih papira, uključivo udjela u kapitalu trgovačkog društva ili udjela u drugim pravnim oblicima udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s društvima kapitala (npr. udjeli u zadruzi), prodaju udjela u investicijskim fondovima, te prodaju drugih financijskih instrumenata i njihovih izvedenica.

Odredbe posljednje izmjene Zakona o porezu na dohodak, a koje se odnose na oporezivanje kapitalnih dobitaka, počinju se primjenjivati na financijsku imovinu čija će kupnja, a time i prodaja biti realizirana nakon 01. siječnja 2016. godine. Drugim riječima, kupnja financijske imovine do kraja 2015. godine ne ulazi u režim poreza na kapitalnu dobit.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (čl.30. st. 16.) dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. Primicima se smatraju primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda odnosno primici od:

  1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,
  2. instrumenata tržišta novca,
  3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,
  4. izvedenica,
  5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

POREZ NA KAPITALNU DOBIT SA ASPEKTA TRGOVANJA DIONICAMA, CERTIFIKATIMA I UDJELIMA U FONDOVIMA

Zagrebačka burza

Zagrebačka burza

Iz prethodno navedene zakonske odredbe neosporno je da će se zakon primjenjivati na dionice i obveznice kao prenosive vrijednosne papire, te na certifikate kao strukturirane proizvode koji se trguju na Zagrebačkoj burzi. To su ulagačima i najvažniji instrumenti kojima i najčešće trguju. Uz dionice, obveznice i certifikate, bez obzira da li njima trguju na Zagrebačkoj burzi ili inozemstvu, porez će se plaćati i na dobit ostvarenu trgovanjem poslovnih udjela, te udjelima u investicijskim fondovima (jedinice u subjektima za zajednička ulaganja).

U zakonu se navode i instrumenti tržišta novca, pa da najprije definiramo pojam tih instrumenata. U čl. 3. st. 1. toč. 4. Zakona o tržištu kapitala navodi se da su instrumenti tržišta novca sve vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.  Ovo su instrumenti kojima najčešće trguju institucionalni ulagači, a mali ulagači u manjoj mjeri.

Pod izvedenicama podrazumijevaju se  opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope, prinose, robe te drugi izvedeni financijski instrumenti, financijski indeksi ili financijske mjere koje se mogu namiriti fizički ili u novcu.

Primjena samog poreza za ulagače bit će veoma komplicirana jer je predviđeno da je ulagač kao porezni obveznik ‘’obvezan predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obustaviti i uplatiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka’’ (čl. 51. st. 8. Zakona o porezu na dohodak). Ovaj stavak je posebice sporan jer prisiljava ulagače da obustave, obračunaju i uplate porez praktički po svakoj realiziranoj prodajnoj transakciji ako su nešto zaradili. Na ovaj način morat će se voditi evidencija istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena ( FIFO metoda) kako bi se sve moglo pratiti. Da li će tu doći do nekih promjena ostaje za vidjeti, ali za sada je ovako kako je navedeno.

Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja. Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.

Neka brokerska društva pripremaju tehnička rješenja koja će pomoći njihovim klijentima u vođenju potrebnih evidencija, ali obveza prijave transakcija i uplate poreza ostaje obveza ulagača kao poreznog obveznika. Zakonskim odredbama nisu najsretnije riješeni rokovi za prijavu i plaćanje poreza jer to postaje nepotreban gubitak vremena i gnjavaža za ulagače. Ispada da će ulagatelji koji su skloni učestalom trgovanju morati na tjednoj bazi obaviještavati Poreznu upravu (pod pretpostavkom da ostvaruju pozitivne prinose).

Ovaj porez primorat će ulagače da počnu trgovati samo putem jednog brokera kako bi lakše mogli voditi evidenciju transakcija po FIFO metodi. Ako i sami trgujete, raspitajte se koji broker vam može osigurati tehnička rješenja koja će veći dio posla odraditi za vas.

Situacija je nešto bolja u slučaju investicijskih fondova koji su dogovorili model plaćanja poreza na kapitalnu dobit sa Poreznom upravom, tako da za razliku od burzovnih ulagača, vlasnici udjela u fondovima neće morati obračunavati i plaćati porez sami, već će to u njihovo ime i za njihov račun učiniti fond, tj. društvo za upravljanje fondom.

U određenim (rijetkim) slučajevima neće se obračunavati porez na kapitalnu dobit, i to ako je:

  1. od dana nabave do prodaje tog oblika imovine proteklo više od tri godine i
  2. otuđenje provedeno između bračnih drugova, srodnika u prvoj liniji te između članova uže obitelji.

Ako porezni obveznik ostvari gubitak od otuđenja financijske imovine, taj će mu gubitak moći umanjiti samo poreznu osnovicu od kapitalnih dobitaka ostvarenih u istoj poreznoj godini. Na primjer, ako je na određenim dionicama u istoj godini ostvario zaradu od 50.000 kuna, a na drugima gubitak od 20.000 kuna, porezni obveznik će moći dohodak od kapitalnih dobitaka umanjiti za ostvareni kapitalni gubitak i platiti porez na osnovicu u iznosu 30.000 kuna. Poreznu osnovicu moguće je umanjiti samo do visine dohotka ostvarenog od kapitalnih dobitaka. No, to ne znači da tokom godine neće platiti predujmove na sve kapitalne dobitke (50.000 kn), već samo da će imati pravo podnijeti godišnju poreznu prijavu i tražiti povrat preplaćenog iznosa (i čekati novce još pola godine). Dakle, prvo se plaća predujam, a nakon toga se čeka na povrat ako se prijava podnese. Svaki daljnji komentar je suvišan…

POREZ NA KAPITALNU DOBIT SA ASPEKTA DRŽANJA INVESTICIJSKOG ZLATA

Investicijsko zlato

Investicijsko zlato

S obzirom da na ovom blogu pišem i o investicijskom zlatu kao obliku očuvanja kupovne moći novca (štedna komponenta) i novostima u poreznom tretmanu investicijskog zlata nakon ulaska RH u EU, osvrnut ću se i na aktualni porez na kapitalne dobitke sa aspekta ulaganja u zlato.

Već sam u postu posvećenom investicijskom zlatu naveo kako je u ‘’zemljama Europske unije, a time i u Hrvatskoj, investicijsko zlato u potpunosti oslobođeno svih poreza i davanja. Na investicijsko zlato neće se primjenjivati ni odredbe zakona vezane uz kapitalnu dobit od 2016. godine. Investiranje u druge plemenite metale (srebro, platina, paladij) opterećeno je samo porezom na dodanu vrijednost.’’

Iz zakonskih odredbi jasno proizlazi na koje oblike financijske imovine se primjenjuje obveza plaćanja poreza na ostvarene kapitalne dobitke. Nigdje se ne spominje plaćanje poreza na prinos ostvaren na razlici kupovne i prodajne cijene zlata. Dakle, uncu zlata možete kupiti napr. po 1750 USD i za godinu dana prodati po tržišnoj cijeni, primjera radi – 2000 USD. Na zaradu od 250 USD neće se trebati platiti porez na kapitalni dobitak. Nije to ništa čudno jer svrha kupnje investicijskog zlata nije u ostvarivanju kapitalnih dobitaka, već u očuvanju kupovne moći novca (zaštita od inflacije). Do kapitalnog dobitka može doći, ali i ne mora jer zlato ima svoju burzovnu (tržišnu) cijenu kao i financijski instrumenti. Ne treba posebno naglašavati da bi oporezivanje zlata bilo i poprilično otežano jer se većina trgovine odvija diskretno u poreznim oazama (Švicarska, Austrija, Singapur i dr.). Za više informacija o mogućnosti kupnje inveticijskog zlata iz kućnog naslonjača po najpovoljnijim cijenama pročitajte OVDJE.

POREZ NA KAPITALNU DOBIT SA ASPEKTA TRGOVANJA VALUTAMA (FOREX):

Forex trgovanje

Forex trgovanje

Poznata mi je odbojnost većine ulagača prema forexu, ali to pripisujem neznanju i štetnim člancima o prijevarama koje su predstavljene ljudima kao forex ulaganje, a da sa forexom nisu imale nikakve veze. Svima koji ne razumiju ili ne žele razumijeti da je forex ulaganje najnormalniji oblik ulaganja na žalost ne mogu pomoći (niti mi je to cilj na ovom mjestu). No, ovdje neće biti govora samo o forex transakcijama putem trgovinskih platformi, već i o štednji u stranoj valuti, a o čemu se često ne vodi računa.

Statistike pokazuju da je RH, a nije izuzetak u zemljama okruženja, visoko euroizirana zemlja. Euro nije naša službena valuta, već je svaka kupnja eura ujedno i kupnja deviza, tj. svojevrsna forex transakcija. Ako u banci kupujemo EUR po 7,256743, tada smo obavili forex transakciju sa valutnim parom – EUR/HRK = 7.256743. Tako da nam je svima forex trgovanje puno bliže nego to želimo sami priznati, samo toga možda nismo svjesni.

Zamislimo Marka koji je u banci dana 30.12.2015. godine zamijenio svoju štednju od 100.000 Eura za dolare jer očekuje da će dolar u sljedećih godinu dana rasti. Recimo da za godinu dana dolar stvarno poraste za 25% u odnosu na euro i da naš Marko konvertira natrag svoje dolare u eure. Ako zanemarimo troškove konverzije naš Marko sada ima 125.000 €. Da nije kupio dolare prije godinu dana imao bi 100.000 €, a sada ima 125.000 €, dakle zaradio je 25.000€. Da li je Marko svjestan da je zaradio na forexu ili ne, sada nije niti važno. Isti rezultat mogao je postići i trgujući na forex platformi (čak i sa manje novca zbog poluge).

Pravo pitanje je sada – da li će Marko platiti porez na ostvareni kapitalni dobitak? NE – cijela zarada ostaje njemu jer se porez na kapitalne dobitke ne plaća na ostvarene FX transakcije. Oprez: Često FX brokeri putem svojih platformi nude trgovanje i izvedenicama, ali na pozitivan prinos ostvaren trgovanjem izvedenicama plaća se porez. Porez na FX dobitke ne plaća se nigdje, vjerojatno niti neće, trgovali vi u banci ili putem trgovinske platforme. Pošteno ili ne, ali tako to odgovara ‘’velikim dečkima’’ u financijskim centrima svijeta.

Vratimo se još trenutak na Marka. Ako je transakciju obavio u banci, te u isto vrijeme ostvario i kamatu na štednju, morat će platiti porez na štednju uveden 1. siječnja 2015. godine po stopi od 12%. Napominjem, porez na štednju plaća se samo na isplaćenu kamatu, ali ne i na kapitalni dobitak ostvaren konverzijom valuta, niti na glavnicu. Ako bi naš Marko obavio transakciju putem FX trgovinske platforme ne bi zaradio kamate, pa ne bi bilo ni osnovice za plaćanje poreza na kamate (no, u tom slučaju naš Marko bi zahvaljujući financijskoj poluzi i pod pretpostavkom poštivanja pravila ‘’money managamenta’’ ostvario znatno veći prinos od spomenutih 25%).

Nadam se da sam uspio barem malo pojasniti skoru obvezu plaćanja poreza na kapitalne dobitke, kao i obveze koje će ulagači imati po spomenutom zakonu. Navedene su i neke alternative na koje se ne plaća porez, pa se nadam da će svatko odabrati ulaganje koje je za njega najprihvatljivije.

Napomena: Sve informacije i tvrdnje navedene u članku isključivo predstavljaju individualni stav autora članka.

Ako imate komentar ili pitanje, možda pohvalu ili kritiku na iznesene stavove autora, slobodno pitajte, komentirajte ili podijelite članak sa prijateljima.

 

Leave a Reply